26
Sri, Srp
17 Novi članci

GORAN ĐURĐEVIĆ, PROF. O KONTROVERZAMA STAROG GRADA Vallis aurea nije rimski naziv, a „Slavonska Atena“ samo je mit

Font

Otkuda je Požeška kotlina dobila naziv Vallis aurea,  ili:  Je li doista Požega bila slavonska Atena – pitanja su na koje je u svom predavanju sinoć u hladovini Starog grada obrazložio prof. Goran Đurđević, uz manju improviziranu izložbu o Starom gradu. Predavanjem pod nazivom „Kontroverzna prošlost Starog grada“ on je naglasio potrebu povijesnih i arheoloških istraživanja ovog značajnog lokaliteta, kojemu se prema njegovim stajalištima ne pridaje pažnja kakvu ono zaslužuje.

-     Požeški tvrdi grad sagrađen je na izoliranom manjem strmom brijegu, oko kojega se smjestilo civilno naselje. Imao je izdužen nepravilan šesterokutni tlocrt, bio je opasan jakim bedemima od kamen lomljenjaka,  lošije kvaliteta, a utvrđen kulama i okruglom visokom branič-kulom,  Iz detaljnog opisa grada iz 1770. godine vidi se da je kraj ulaza bila zgrada za stražu, prema jugu je bio zid dug 18 bečkih hvati, prema istoku bila je pravokutna zgrada, a do nje još jedna drvena, na uglu je bio zid dug 20 hvati koji se na sjevernoj strani spajao s gornjim dijelom grada  u čijoj sredini je bila još jedna četverokutna zgrada. Uz branič- kulu bila je dvokatna vojarna naslonjena na bedem. – To je dio opisa Z. Horvata i I. Mirnika iz monografije „Požega 1227. – 1977.“ na kojeg je svojim predavanjem podsjetio prof. Goran Đurđević (Povijesno društvo Požega), obrazloživši potrebu da se on temeljito istraži, kao jedno od najvažnijih povijesnih mjesta u Požegi, o kojem se ne vodi dovoljno brige.

-    Stari grad je bio vlasništvo kraljica Hrvatsko- ugarskog kraljevstva i čak je kraljica Elizabeta, žena Stjepana V. bila ovdje živjela,  što je vrlo interesantno, što treba istražiti i može se turistički jako dobro brendirati. Dalje, ovdje je bila Elizabeta Kotromanić i kći Marija u vrijeme sukoba s plemstvom u 14. stoljeću,  gdje je održan jedan Hrvatski sabor u to vrijeme, a što je isto jako bitno. Treća stvar je zašto ovo govorim je što je danas ovo mjesto  gotovo uništeno, a ipak ono ima više tisuća godina dugu prošlost, vezanu uz prapovijest, antiku, srednji vijek, a nasuprot tome  danas je to mjesto gdje dolazi jako malo ljudi i gdje je noću možda čak i opasno doći . – navodi prof. Đurđević, zaključujući da je ono primjer dugogodišnje nebrige o našem jednom od najvrednijih mjesta u samom gradu Požegi.

Govorio je i o ideji „Slavonske Atene“ kao jednoj fikciji putopisca i povjesničara umjetnosti Matka Peića. Ne zaboravljajući da se radi o doista iznimnoj osobi čiji doprinos književnosti i umjetnosti ne treba umanjivati, rekao je : -   Bez obzira što smo Požežani i volimo Požegu,  želimo da bude što bolja, teško je reći da je bila veće središte u Osijeka ili Đakova u 19 . st  kad Peić to spominje. To je jedan narativ koji Peić gradi o prošlosti Požege. Druga stvar je naziv Vallis aurea. Više uopće nije dvojbeno da to nije rimski naziv ni za kakvu zlatnu dolinu, već se radi o srednjevjekovnoj zabuni, koja je vezana uz Časnu dolinu – Vallis honesta,  cistercitski samostana u Kutjevu i luksemburški samostan Orwal. Zbog jednog papinog pisma došlo je do zabune, a poslije se to u ranom novom vijeku replicira kao da je to rimski naziv – objašnjava Đurđević. I da ne bude zabune, dodaje:  To što sam pokušao objasniti ne znači da ljudi koji to kritičku promatraju manje vole Požegu, da im je manje stalo do nje. Suprotno, smatram da imamo puno većih vrijednosti, kao što je održavanje Hrvatskog sabora, boravak kraljice, zanimljivu crkvu sv. Lovre i cijeli niz važnih lokacija u gradu, važnih osoba. Samo da spomenem Ruperta Melkusa ili Thallera, autora udžbenika iz kemije, Antu Šercera, i druge koji su manje-više zaboravljeni, a  neki drugi mitovi i legende ulaze kao dio mainstream priče. To mi nije drago, posebno kad se to reproducira u znanstvenim i stručnim radovima. Kad govorimo o nekakvim turističkim brošurama jasno mi je, a u nekim znanstvenim stručnim radovima nikako. –

Na kraju ostaje praktično pitanje, kako istražiti i revitalizirati Stari grad. Za to Đurđević ima prijedlog: Grad ili Županija mogli bi ovaj prostor dati u koncesiju ili zakup za ugostiteljsko-turističke sadržaje, da ovdje ljudi dolaze. A od novca zakupa ili koncesije mogla bi se nastaviti istraživanja.

U nastavku je Matija Katić održao kraće zanimljivo razmišljanje na temu "Ludilo" u različitim povijesno-društvenim kontekstima. 

Kako god bilo, za sada mali pomaci Grada Požege za uređenje Starog grada, sa zanimljivim klupama na kojima je i sinoć bilo zainteresiranih za ovo predavanje, mogli bi se pojačati, tako da želja Po7artovaca, koji svojim programom ovih dana pozivaju Požežane, ne ostane jedina i samo ljetna. Program koji se održava pod nazivom „Ni na nebu, ni na zemlji“ kao ovogodišnje cijelo-tjedno  događanje sadržaj je zbog kojeg se ovih dana na Stari grad dolazi.

Tekst i foto: Branka Starčević Tesari

Vrijeme

Pozega Croatia Djelomično oblačno (dan), 23 °C
Trenutno stanje
49%     11.3 km/h     33.153 bar
Prognoza
SRI Min: 13 °C Max: 26 °C
ČET Min: 13 °C Max: 24 °C
PET Min: 15 °C Max: 29 °C
SUB Min: 17 °C Max: 30 °C
NED Min: 18 °C Max: 32 °C
PON Min: 19 °C Max: 34 °C
UTO Min: 21 °C Max: 36 °C
SRI Min: 22 °C Max: 36 °C
ČET Min: 20 °C Max: 31 °C
PET Min: 20 °C Max: 32 °C