POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA Nova knjiga Z. Kramarića o nostalgiji i povijesti zaborava

Font

-    Naši politički životi posljednjih tridesetak godina funkcioniraju da se nešto predmnijeva, pa se tako o jugonostalgiji i jugoslavenstvu govori s ideološkog aspekta, sviđa mi se, ne sviđa mi se, kao djeca kad latice s cvijeta kidaju. Moja knjiga je upravo pokušaj da se prekine s takvom lošom praksom – rekao je prof. dr. sc. Zlatko Kramarić na predstavljanju svoje knjige  „Nostalgija: Kratka povijest zaborava“ što ju je organiziralo Povijesno društvo Požega.

Zlatko Kramarić profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije, na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost-profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Bio je gradonačelnik Osijeka do 2005. godine. Trenutno je generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci/RS. Prije toga, bio je i veleposlanik RH u Makedoniji i Kosovu.  Napisao je više knjiga na društvene teme, član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti.

Njegova najnovija knjiga „Nostalgija: Kratka povijest zaborava“ otvara cijeli niz važnih i osjetljivih pitanja, na koja najčešće nije moguće odgovoriti decidirano, no u situaciji kakva prevladava u društvima na cijelome ex-Yu prostoru, iznimno je važno da se takva pitanja počnu postavljati često, jer nas i to na neki način približava mogućim odgovorima. - Bez obzira na naša iskustva u prošlosti, moramo zauzeti jasan stav da svatko ima pravo na svoje sjećanje. Smatram da samo smirenim i otvorenim razgovorom, bez strasti i suvišnih emocija, uvažavajući različite poglede na prošlost te sustavnim znanstvenim istraživanjima  prošlosti možemo svojim potomcima pripremiti bolju budućnost. Knjiga Zlatka Kramarića jedan je u nizu mišljenja o sjećanju i nostalgiji te drugim problemima vezanih za jugoslavenski komunizam/socijalizam s kojim se možemo ili ne moramo složiti, ali ga trebamo poslušati – rekao je  u najavi predstavljanja Vinko Tadić, predsjednik Povijesnog društva Požega. Uvodno je o autoru i knjizi govorila Mihaela Markovac.

Predstavljena knjiga razlaže društveni kontekst sjećanja i zaborava i zalaže se za objektivni pristup, posebno u sjećanjima na vremena kad smo živjeli oko sedamdeset godina u drugoj državi. Na neki način nastavak je prethodne „Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike''.

-    Jugonostalgija nije tako mrtva kao što mi to poneki put mislimo, prema nekim stvarima čovjek se mora ipak na vrijeme odrediti.  Ona je vrlo moćna u akademskim krugovima, unutar umjetničkih krugova, teatra, književnosti  i ljudi s tih pozicija šalju određene političke poruke za koje ja mislim da su pase. Ja ne oduzimam nikome pravo na sjećanje, legitimno je da imate nekakva svoja sjećanja, ali onda morate biti intelektualno korektni i pošteni pa da nemate selektivan pristup. Ovo je moj pokušaj da legitimiram pravo na sjećanje, ali da onda i u tim sjećanjima morate biti pošteni neki način i vidjeti koje su manjkavosti vaših sjećanja – poručuje Kramarić.

Tekst i foto: B. Starčević Tesari